Kada se 20. travnja 1871. Franji Penkali, višem katastarskom inženjeru monarhije, po nacionalnosti Poljaku, i Mariji rođenoj Hannel, rodom iz Nizozemske, u slovačkom gradiću Liptovsky sv. Mikulaš, rodio sinčić kojemu su dali ime Eduard, nitko nije ni sanjao da će prezime Penkala postati svjetski pojam.
Eduard će kasnije, nakon što se zaljubi u Zagreb, svoje ime kroatizirati (pohrvatiti) u Slavoljub.

Već je u najranijoj mladosti Penkala pokazivao zanimanje za prirodno-tehničke znanosti: fiziku, kemiju, teorijsku i praktičnu mehaniku te za njihovu primjenu u praksi.
Sam je ispričao da u kući nije bilo sata koji on nije rastavio kako bi vidio kako rade mali zupčanici. Kad bi ga zaprepaštena majka zatekla kako rastavlja satne mehanizme, izgrdila bi ga, a on bi smireno i pribrano opet sastavio sat, koji bi i dalje točno radio. Često je skidao i brave na ladicama stola želeći otkriti što točno pomiče ključ u bravi.

Dok su njegovi vršnjaci vrijeme provodili igrajući se, mali Eduard je svoje dane provodio u svojoj „radionici“. Osim radionice volio je provoditi vrijeme i u prirodi gdje je mogao otkrivati mnoge stvari. Posebno su ga oduševljavale ptice i leptiri. Razumijevanje i oponašanje njihove sposobnosti letenja postat će Penkali životni san.