Nakon ženidbe dolazi u Zagreb i nastanjuje se, zajedno sa suprugom, na tadašnjem Trgu cara Franje Josipa br.15 (današnjem Trgu kralja Tomislava br.17). Na toj adresi otvorit će i svoju prvu radionicu u kojoj će proizvoditi svoje izume.
Penkala je imao guste, crne brkove, češljao se prema gore i imao živ pogled. Uvijek je nosio elegantna odijela, a u ruci štap, što je tada bilo vrlo moderno.
1904. godine Ministarstvo financija u Budimpešti imenuje ga kraljevskim kontrolorom mjera.
Zagreb se Penkali toliko svidio da je odlučio svoju službenu prisegu potpisati hrvatskim imenom Slavoljub.
U doba ministra Khuena Hedervaryja, kada je vladala opća mađarizacija, takva se gesta tumačila kao politički istup, što je imalo veliki odjek među hrvatskim intelektualcima.
Penkala je bio žestoki protivnik mađarske vlasti, te ogorčen i nesretan što je svaki svoj patent morao prijaviti Mađarskom kraljevskom patentnom uredu.
No, Penkalino znanje, obrazovanje i sposobnosti respektirale su i ugarske vlasti, te je 2. siječnja 1917. imenovan za natkontrolora, s godišnjom plaćom od 2.800 kruna i dodatkom za stanarinu.

Svakodnevni radni zadaci nisu iscrpljivali izumiteljski i inženjerski Penkalin duh te su se u njegovoj glavi začeli izumi koji su postali svojina cijelog svijeta.

Ing. Slavoljub Penkala od početka svog poduzetničkog i inovatorskog poduhvata stalno povećava proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17 ubrzo se seli u Prašku ulicu br. 3.
1906. počinje suradnja između Edmunda Mostera i ing. Slavoljuba Penkale, iz koje nastaje tvrtka "Penkala-Moster". Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo "Penkala-Edmund Moster" d.d.
Usporedno s tvornicom u Zagrebu, drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvara drugu tvornicu u Njemačkoj, 6.11.1908.godine, u Berlinu Neukolnu, pod imenom tvrtke Edmund Monster & Co.

Svoj izum mehaničke olovke koju ne treba šiljiti, penkale, patentirao je gotovo na svim kontinentima. Ali, mnogi ljudi koji svakoga dana drže u ruci penkalu još ne znaju da je taj epohalni izum djelo Zagrepčanina i smatraju da naziv penkala dolazi od engleske riječi pen, tj. pero.